sei prosesu..
Universidade Nacional Timor Lorosa'e
Lingua Ingles
Departamentu

Lingua Ingles

Fó kbiit ba jerasaun foun lideransa ekonómiku no espesialista umanidade ho dedikasaun ba inovasaun, hanoin estratéjiku, no eselénsia globál.

16 Dosente
2040 Estudante
0 Alumni
B Akreditasaun
Ami-nia Objetivu

Kona-ba Fakuldade

Vizaun

a. Fakuldade Edukasaun, Arte no Humanidade kontinua vizaun UNTL nian katak atu sai Sentru Exelénsia ba Ensinu Superiór iha Timor-Leste.

b. Fakuldade Edukasaun, Arte no Umanidade kontinua ninia vizaun rasik, ne’ebé mak atu sai Sentru Exelénsia ba formasaun profisionál no dosente kualifikadu iha Siénsia, Teknolojia, Arte no Kultura.

Missaun

a) Forma no promove profesór sira ho koñesimentu sientífiku pedagójiku nian hodi apoia dezenvolvimentu edukasaun iha área siénsia teknolojia, arte no kultura.

b) Prodús profesór profisionál iha área edukasaun.

c) Dezenvolve no promove koñesimentu sientífiku no teknolojia liuhosi inkéritu no peskiza.

d) Garantia no promove implementasaun siénsia iha komunidade fornese prátika prátika iha komunidade liuhosi realizasaun prátika pedagójika iha eskola sira.

e) Forma ema ida-idak ho respeitu ba Maromak, Nasaun, família ema seluk no ambiente.

Objetivu

Graduadu sira husi programa estudu nian sei bele:

a) Halo nia-an aliadu umanista iha nia prátika nu’udar profisionál no sidadaun, fleksibilidade intelektuál, orientadu hosi étika iha nia relasaun ho kontestu kulturál, sosioekonómiku no polítiku, hatama-an iha komunidade ne’ebé nia pertense ba;

b) Rekoñese no promove integrasaun sosiál no eskolástiku hosi ábitu kulturál no linguístiku oioin;

c) Dezenvolve relasaun di’ak ho alunu sira, tutela sira, membru komunidade sira no pesoál eskola nian atu nune’e bele promove dignidade eskola nian no diálogu no komunikasaun entre atór sira iha sistema ensinu nian;

d) Emprega papél no oportunidade lideransa ne’ebé apropriadu hodi responsabiliza ba estudante nia aprendizajen, hodi kolabora ho kanorin sira, família, kolega sira, profisionál eskola nian sira seluk, no membru komunidade sira hodi garante kreximentu kanorin nian;

e) Hatudu responsabilidade no responsabilidade ba aprendizajen rasik hodi identifika, envolve no aplika aprendizajen profisionál, individualmente no iha kolaborasaun ho ema seluk;

f) Hatudu konduta étika no sai sensivel no responsivu ba labarik, kolega, família no komunidade nia nesesidade.

Istória

Grau Edukasaun Lisensiatura (L.Ed) iha Ensinu Lian Inglés iha objetivu fundamentál atu forma profesór Inglés ne’ebé kualifikadu hodi hanorin iha terseiru siklu eskola bázika no sekundária iha Timor-Leste.

Kontaktu Ami

Informasaun Kontaktu

Enderesu

Avenida de Cidade Lisboa, Dili

Estrutura Organizasionál

Estrutura Organizasionál